Izleti Srbija

Djavolja varoš spomenik prirode za kog se vezuju brojne legende
Autor fotografije Olivera Stojković

Prirodne atrakcije

Đavolja varoš spomenik prirode za kog se vezuju brojne legende

Ukoliko uživate u misteriji, trileru ili neobičnim legendama, dopustite sebi da „zalutate“ skretanjem sa autoputa Niš-Kuršumlija-Priština kod Sastavaka, i zaronite u selo Đake, gde vas čeka autentičan spomenik i čudo prirode „Đavolja varoš“. Dok za rekreativce i ljubitelje dugih šetnji obezbeđena je i takozvana „Staza zdravlja“, koja vodi preko Prolomske planine, što vas za dva ipo sata i 11 kilometara, spušta do ovog fenomena.

Nekadašnji kandidat za Sedam Svetskih čuda, sastoji se od 202 zemljane figure, asimetričnog oblika, koje se prostiru od 2-15 m, a šire od 0,5-3 m. Svojim izgledom asociraju na piramide ili kule, koje su proizvod duževekovne erozije, spirući zemljište sa tih uzanih stubova, ostavljajući na vrhu „vulkansku kapu“ u vidu kamenih ploča, koje teže i do nekoliko stotina kilograma.

Izlet u Djavolju varoš spomenik prirode
Autor fotografije Aleksandra Radulović

Mističnost Djavolje varoši objašnjena kroz legende

Da li je pomenuti broj figura slučajnost ili ipak stoji neka pozadina iza svega toga? Željeno objašnjenje dobijamo kroz par legendi koje kruže i upotpunjuju sam dožitovljaj. Jedna je pobožnog karaktera i poistovećuje figure sa svatovima, koje je obrlatio đavo i nametnuo venčanje između brata i sestre. Bog je stao na put tome i skamenio 200 svatova i dvoje mladenaca. Jaki vetrovi upotpunjuju legendu, jer zvuče nešto nalik ljudskim kricima.

Zemljane figure Djavolja Varoš
Autor fotografije Aleksandra Radulović

Druga legenda se tiče opklade između đaka i nadmudrenih đavola, koji su ostali tu okamenjeni. Dok treća opisuje kako su se ljudi otarasili đavola, time što su jednu noć prespavali pored crkve Svete Petke, što je i u samoj blizini ovih figura. I sam naziv sela „Đake“ svojim značenjem doliva određenu dozu mističnosti. Ovaj naziv potiče od albanske reči „gjak“, što na albanskom znači-krv. Sigurno vam je sada malo jasnije zašto se kaže da je ovo jedino mesto, gde obitavaju i Bog i đavo.

Zemljane figure za koje se vezuju legende
Autor fotografije Majus
Zemljana figura Djavolja Varoš
Autor fotografije Aleksandra Radulović

Mineralni i lekoviti izvori

Ali ono što zapravo najviše privlači i dovodi turiste do ovog mesta jesu dva izvora, čudnih sastava, specifičnih boja i samog izgleda. Upravo zbog tog sastava, na ovom zemljištu ne niče živi svet. Ti izvori se zovu „Đavolja voda“ i „Crveno (Đavolje) vrelo“, izuzetno hladni i kiseli, sa visokom pH vrednošću.

Djavolja voda i Crveno Đavolje vrelo mineralni lekoviti izvori
Autor fotografije Dragana Dević

S obzirom na to da sama voda obiluje cinkom, gvožđem i bakrom, koristi se kao „melem“ i alternativna medicina za lečenje želuca ili dezinfekciju rana. Međutim, ne preporučuje se konzumiranje vode, jer još uvek nije potpuno ispitan njen sastav i delovanje.

Ono što boji pomenutu reku u tu neobičnu žućkastu boju jeste gvožđe, koje potiče iz Saskih rudnika. Čitav predeo oko Radan planine obiluje rudama gvožđa, zlata, srebra i aluminijuma.

Kako treća legenda već najavljuje, crkva Svete Petke takođe igra veliku ulogu u ovom fenomenu. Ova drvena crkva, sagrađena na temeljima iz 13. veka, ukrašena je stubom takozvanih „lekovitih maramica“, za koje postoji verovanje da ukoliko tom maramicom dodirnemo bolno mesto i vežemo je na stub, ostavljamo za sobom sve muke i đavole, gde i pripadaju.

Maramice se potom zakopaju i ostaju na tom đavoljem zemljištu. Ili ukoliko volite suvenire i želite da ponesete nešto sa sobom, imate opciju da tu kupite kamen sreće i zdravlja, koji će vas štititi svih nedaća. Ne dozvolite da vas iznenade raznovrsne sklupture, ako zalutate nekim putem kroz šumu. Đavolja varoš je umetnicima neiscrpni izvor inspiracije, pri čemu možete i naići na proizvode njihove mašte.

Jednodnevni izlet Djavolja varoš
Autor fotografije Olivera Stojković

Noćne posete Djavoljoj varoši i radno vreme

Da li radi slike iz različitih uglova, koja pružaju tri vidikovca, ili radi lekovitih dejstva mineralnih izvora, ili radi potpunog triler doživljaja noćnog obilaska, koji nudi i svetlosne efekte, kao i muziku uz propratnu uvertiru pomenutih legendi, ili kako bi se jednostavno otresli tog osećaja nemoći i svojih kočnica u crkvi Svete Petke, Đavolja varoš mora biti na vašoj listi.

Radno vreme je od 08:30 – 17:00, što se odnosi na svaki dan u nedelji, kao i tokom praznika. Cena ulaznice je 350 din, dok za organizovane grupe imate na raspolaganju i vodiče, koji govore srpski, engleski i ruski jezik, a onda svoje utiske možete polako sabirati u obližnjem restoranu, uz specijalitete ispod sača.

Djavolja varoš mapa

Kako doći u Djavolju varoš mapa